Kakve veze ima filozofija s disruptivnim i radikalnim tehničkim inovacijama?
- Alan Lučić
- 13. pro 2024.
- 2 min čitanja
Na ovo pitanje imao sam priliku odgovarati tijekom protekle godine. Kao alumnus Tehničkog sveučilišta u Münchenu (Technical University of Munich - TUM), u potpunosti razumijem intenciju TUM-a ( https://shorturl.at/b1hz3 ) i drago mi je što sam na istom inovacijskom putu. Tijekom 2023. godine radio sam u Hrvatskoj na projektu strukturiranja konzorcija u suradnji s profesorom Hrvojem Stančićem. U taj smo projekt uključili Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FER i industrijske partnere, s ciljem promicanja filozofskih temeljnih istraživanja kao osnove za drugačiji pristup osmišljavanju disruptivnih i radikalnih tehničkih inovacija u području kriptografije digitalnih certifikata.

Međutim, razvoj tako složenih inovacija zahtijeva širi društveni konsenzus, osobito u fazi ideacije, jer on može usmjeriti razvoj prema optimalnoj dinamici usvajanja i širenja, što je ključno za održivost inovacija. Upravo zato filozofija ima ključnu ulogu u osmišljavanju disruptivnih i radikalnih tehničkih inovacija, pružajući temeljni okvir za konceptualno istraživanje i kritičko promišljanje. Filozofska analiza ispituje temeljne pretpostavke, vrijednosti i etičke implikacije koje leže u podlozi inovacija, doprinoseći razvoju novih perspektiva i kreativnih rješenja.
Nadalje, filozofija potiče transdisciplinarnost, omogućujući međudisciplinarnu suradnju i integraciju različitih perspektiva, čime obogaćuje proces ideacije i olakšava holistički pristup rješavanju složenih društvenih izazova. Jedna od najčešćih pogrešaka koje primjećujem u radu s inovatorima s različitih fakulteta jest subjektivnost unutar njihovih tehnoloških vertikala. Ona nesvjesno može usmjeriti razvoj prema funkcionalnom prototipu, koji kasnije ne uspijeva postići idealnu krivulju usvajanja i širenja. Uz gubitak resursa, ispitivanje inovacije unutar samo jedne vertikale često zanemaruje potencijal koji bi se mogao ostvariti u potpuno drugačijem tehnološkom ili tržišnom kontekstu. Takve tehnologije na kraju ostaju zarobljene u ladicama za prijenos tehnologija, ostavljajući inovatore nesigurnima u vezi s budućim razvojem.
Zato je uključivanje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i partnera bio izvrstan korak u promicanju transdisciplinarne inovacije. Taj me projekt podsjetio na važnost praćenja daljnjeg razvoja TUM-ove priče, koja može poslužiti kao inspiracija za buduće inovacijske projekte.
Komentari